Računalni program (software) za koji dio njegovih korisnika tvrdi da bi trebao biti alternativa postojećim papirnatim (fiducijarnim) valutama.
Takozvane „kriptovalute“ su samo jedan od oblika kriptoimovine, što je naziv koji često djeluje zavaravajuće na ulagatelje i korisnike. Kriptoimovina računalni je program koji predstavlja digitalni prikaz neke vrijednosti ili prava. Ono što ga čini posebnim jest korištenje blockchain, odnosno DLT tehnologije, koja osigurava da se taj digitalni prikaz ne može kopirati odnosno krivotvoriti. Nemogućnost kopiranja i krivotvorenja financijske imovine u digitalnom obliku ključna je za postojanje digitalnih financijskih usluga, a dosad je za „jedinstvenost“ neke digitalne imovine i pouzdanost njezinog digitalnog prikaza morao granatirati neki posrednik na financijskom tržištu.
Blockchain je tehnologija koja nam omogućava distribuiranu kontrolu nad financijskim uslugama i posljedično financijskim sustavom te pomaže u izbjegavanju klasičnih, centraliziranih posrednika na financijskim tržištima. Korištenje blockchaina pseudonimimizrano je, što znači skoro anonimno, ali i transparentno jer svi sudionici mogu pratiti stanje u vezi s transakcijama i stanje na računima. To je tehnologija koja omogućava da je pojedini digitalni prikaz nemoguće kopirati, da je on programibilan, a tehnologija u pravilu slobodna za pristup svim korisnicima. Svaki digitalni zapis na blockchainu zapisuje se u slijedu, jedan blok dolazi iza drugoga te tako stvaraju lanac blokova koji se temelji na kriptografiji i djelovanju distribuirane mreže računala koja međusobno komuniciraju i mogu imati različite uloge u mreži ovisno o konkretnom blockchainu.
Primarna razlika jest ona između javnog (engl. public) i privatnog (engl. private) blockchaina. Kod privatnog blockchaina samo je autoriziranim subjektima dopušteno sudjelovanje u mreži. Takav blockchain u pravilu ima jasnog vlasnika, koji ima pravo nadjačati, urediti ili izbrisati potrebne unose na blockchainu prema potrebi. U suštinskom smislu, privatni blockchain nije decentraliziran i djeluje kao zatvorena baza podataka koja se temelji na konceptima kriptografije. Tehnički gledano, ne može svatko pokrenuti računalni program za sudjelovanje u mreži privatnog blockchaina ni izvršavati transakcije ili potvrđivati/provjeravati autentičnost promjena na tom blockchainu. S druge strane, kod javnog blockchaina svatko se može pridružiti i sudjelovati u aktivnostima blockchain mreže. Drugim riječima, svatko može čitati, pisati i revidirati tekuće aktivnosti na takvoj blockchain mreži u skladu s pravilima protokola koja su jednaka za sve. Česta je i podjela između zatvorenog (engl. permissioned) sustava, u kojem administrator kontrolira broj računala u mreži koja će konsenzusom donositi odluke, i otvorenog (engl. premissionless) sustava, u kojem se bilo koji sudionik može priključiti i sudjelovati u donošenju konsenzusa pod određenim pravilima. U posljednje vrijeme u kontekstu komercijalne aktivnosti i razvoja ipak se najčešće spominju javni i otvoreni blockchain sustavi, čak i od strane reguliranih financijskih institucija. Javni i otvoreni blockchain najčešće dijelimo prema načinu postizanja konsenzusa, odnosno načina određivanja prava na upisivanje informacija u novi blok u lancu blokova. Tu najčešće razlikujemo Proof of Work (dokaz rada) i Proof of Stake (dokaz udjela).
“Rudarenje“ je proces potvrđivanja i dodavanja novih transakcija, a relevantno je samo za Proof of Work (PoW) sustav. Konkretnije, rudarenje je postupak u kojem računalni program korištenjem hardvera pogađa kombinacije koje dovode do otkrića odnosno potvrđivanja/validacije novog bloka u kojem se upisuju transakcije na blockchainu. PoW rudarenje troši velike količine struje, a što je jedna od najčešćih kritika bitcoina. Ekološki otisak (engl. ecological footprint) bitcoin mreže u jednoj godini veći je nego što ga imaju mnoge države. Mnogi kritičari tvrde da je ovisnost bitcoina o velikim količinama električne energije neodrživa, dok s druge strane neki drugi sudionici tržišta kriptoimovine navode da to samo potvrđuje sigurnost bitcoin mreže te da se sve više koriste čišćim izvorima energije za postupke rudarenja.
Registracija se vrši na način pravljenjem korisničkog naloga direktno kod nas na aplikaciji popunjavanjem polja profilna slika, korisničko ime, e-mail adresa, šifra i ponovljena šifra.
Pravno lice se registruje popunjavanjem registracione forme za pravna lica, koja se sastoji od profilne slike-loga, imena firme, punog imena firme, e-mail adrese, PIB-a, MB-a, države, grada, ulice, broja adrese, šifre i ponovljene šifre.
Registracija se potvrdi klikom na dobijeni link na email-u.
Ako pokušaj verifikacije nije uspješan, stići će Vam email sa objašnjenjem zašto verifikacija nije prihvaćena, a razlozi mogu biti sljedeći: - Niste ispravno unijeli podatke - Niste ispravno uslikali dokumente - Niste ispravno uslikali selfie sa dokumentom U slučaju da i dalje niste u mogućnosti sami da izvršite registraciju, pozovite naš kontakt centar ili support chat.
Logujete se unošenjem vaše email adrese i lične šire putem login forme koja se sastoji od e-mail adrese, šifre i recaptcha polja koje služi za odbranu od robota.
Mi preporučujemo da svaki korisnik dodatno osigura svoj račun Za aktivaciju 2FA potrebno je odraditi sljedeće korake: Preuzmite aplikaciju na “Google Authenticator” na vašem mobilnom uređaju Unutar Vašeg računa na CT-MS skenirate kod i ulogujete se na aplikaciji. Nakon povezivanja sa Google Auth aplikacijom, na svakih minut će se generisati nova OTP šifra koja se kasnije unosi u aplikaciju pri svakom loginu.
U slucaju da zaboravite šifru, klikom na dugme “Zaboravljena šifra? RESETUJ” biće Vam poslat e-mail za resetovanje šifre, u kojem se nalazi link na koji treba da kliknete i koji ce Vas odvesti na stranu za resetovanje šifre.
Ukoliko niste u mogućnosti da se setite svog emaila pozovite naš kontakt centar za podršku.