Nekategorisano

Donald Trump, nekadašnji investitor u nekretnine, reality zvijezda i današnji predsjednik Amerike, danas je postao jedan od najpoznatijih imena u svijetu kriptovaluta. Prema pisanju Forbes Crna Gora, više od 60% njegovog ukupnog bogatstva – procijenjenog na 5,5 milijardi dolara – sada se nalazi u digitalnim valutama i povezanim projektima.

Najveći dio tog bogatstva dolazi iz Trump Media and Technology Group, kompanije koja je prvobitno pokrenula Truth Social kao alternativu društvenim mrežama, ali je nedavno promijenila fokus i krenula u ulaganje u Bitcoin. Ova promjena pretvorila je firmu u tzv. “Bitcoin Bet” čime je Trumpov udio u kompaniji porastao na čak 2,4 milijarde dolara.

Trump nije stao na tome, već je 2022. ušao u NFT tržište lansiranjem digitalnih kartica koje su se rasprodale u rekordnom roku, a zatim pokrenuo i veliki projekt World Liberty Financial sa sinovima i porodicom Stiva Vitkofa, prodavši tokene u vrijednost od 550 miliona dolara i zaradivši oko 250 miliona dolara nakon oporezivanja.

Također, lansiran je i memecoin $TRUMP, koji mu je donio dodatnih 200 miliona dolara čiste zarade i oko 430 miliona dolara vrijednih tokena u posjedu. U ukupnom zbiru, njegova ulaganja u kripto sektor premašuju 3,3 milijarde dolara.

Trump je uz sve to i politički podržao kripto-industriju – imenovao je “kripto cara”, potpisao uredbe koje podržavaju digitalnu imovinu i najavio formiranje federalnog Bitcoin fonda.

S druge strane, njegov tradicionalni biznis sa nekretninama pokazuje znakove stagnacije. Zgrade na Wall Streetu i u San Franciscu bilježe padove, a tržište nekretnina u Palm Beachu već godinama miruje.

“Nekretnine su statične i nelikvidne, a kripto nudi fleksibilnost, brzinu i otvorenost za sve”, izjavio je njegov sin Eric Trump na nedavnoj kripto konferenciji u Dubaiju, potvrđujući veliki zaokret porodične strategije.

Termin blockchain jednostavno se može prevesti kao lanac blokova. Riječ je o podatkovnim blokovima koji su povezani u jednosmjerni lanac, i u kojem svaka nova karika, odnosno blok, zavisi o vrijednosti prve starije karike. Kako to obično biva u informatici kad je potrebna sigurnost i određeni nivo privatnosti, povezivanje blokova u lanac temeljeno je na kriptografiji. Iako se prvi naučni radovi na temu kriptografski povezanih blokova podataka pojavljuju još početkom 90-ih godina, blockchain kakvim ga poznajemo danas, opisan je i definiran 2008. godine. Tada je osoba pod pseudonimom “Satoshi Nakamoto” podigao web-stranicu bitcoin.org i na njoj objavio rad u obliku PDF-a, pod imenom “Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System”. Link na rad iste je godine poslan na jednu od mailing lista popularnih među kriptografima, gdje je izazvao popriličan interes.

Bez koncepta blockchaina ne bi postojala kriptovaluta bitcoin, pa niti jedna druga novija kriptovaluta. Naime, blockchain rješava problem stvaranja distribuirane baze podataka, bez potrebe za korištenjem posebnog entiteta koji će nadzirati transakcije. Što to znači? U klasičnim bankovnim transakcijama između dva korisnika, nazovimo ih Ivica i Marica, banka igra ulogu nadzornika i bilježnika transakcija. Ako Ivica pošalje Marici 10 kuna sa svog računa, banka će zabilježiti da je Ivičin račun manji za 10 kuna, a Maričin veći za jednak iznos. Zašto uopće postoji treći, nezavisni entitet? Zato što osigurava da jedan korisnik neće namjerno prevariti drugog. To, naravno, funkcionira pod pretpostavkom da Ivica i Marica imaju povjerenja u nezavisnog kontrolora, banku, a to, pak, banci daje popriličnu moć i izvor zarade.

Blockchain pruža alternativu takvom klasičnom sustavu tako što eliminira treću, centraliziranu stranu, kojoj treba vjerovati. U blockchainu je zamjenjuje decentralizirana mreža nepoznatih računala koja potvrđuju transakcije na bazi specifičnog algoritma. Tko stoji iza računala koja se nalaze u toj mreži? Bilo tko tko želi potvrđivanjem transakcije zaraditi, biti nagrađen, odnosno “izrudariti” bitcoine ili neku drugu kriptovalutu koja se “rudari”. S obzirom na to da je bitcoin prva praktična implementacija blockchaina uopće, koristit ćemo ga kao primjer. Blockchain mrežu u slučaju bitcoina čine korisnici i “rudari”. Korisnici se oslanjaju na rudare radi održavanja sustava, odnosno bilježenja transakcija, a rudari se oslanjaju na korisnike jer im oni generiraju transakcije na čijim potvrdama mogu zaraditi nove kriptokovanice. Blockchain sustav, kod kojeg je za potvrđivanje transakcija potrebno vršiti zahtjevne matematičke izračune, koje odrađuju rudari, zove se Proof of Work, no postoje i drugi sustavi kao što je Proof of Stake.

USDT je digitalni token kriptovalute koji je kreiran da bi se koristio kao zamjena za američki dolar. Token je emitovan od strane zaštićene kompanije Tether koja se nalazi u Hong Kongu i veže se za američki dolar. Svaki USDT token je vezan za jedan američki dolar koji se čuva u Tetherovim rezervama. Kako bi se osiguralo da je USDT stabilna valuta, Tether je kreirao mehanizam koji omogućava da token bude vezan za američki dolar. Ovo se postiže preko vezivanja svakog tokena za jedan američki dolar koji se čuva u rezervama Tethera. Dakle, ukoliko kupite jedan USDT token, to znači da ste kupili jedan američki dolar u digitalnom obliku.

USDT je postao izuzetno popularan među korisnicima kriptovaluta jer pruža sigurnu i stabilnu platformu za trgovanje. Mnoge kriptovalute su veoma volatilne i mogu se brzo mijenjati, što može biti rizično za investitore. Međutim, zahvaljujući stabilnom vezivanju za američki dolar, USDT je postao jedan od najsigurnijih načina za trgovanje kriptovalutama.

USDT je postao sve popularniji među korisnicima kriptovaluta, jer pruža sigurnost u trgovanju i zaštitu od volatilnosti. Iako ne pruža mogućnost da se profitira od promjena vrijednosti, USDT je izvrsno sredstvo za trgovanje i zaštitu od gubitka. Na CT-MS platformi možete kupovati USDT i razmjenjivati ga.